SEMINARSKI RAD – KRIPTOGRAFIJA

UVOD

Kriptografija je znanost o sigurnom prijenosu i zaštiti podataka pomoću matematičkih algoritama i šifriranja. U računalnoj komunikaciji, kriptografija se koristi kako bi se osigurala povjerljivost, integritet i autentifikacija podataka koji se razmjenjuju putem interneta i računalnih mreža. Kad god šaljemo osjetljive informacije, poput lozinki, e-mailova ili bankovnih transakcija, kriptografija osigurava da ti podaci ne budu dostupni neovlaštenim strancima. To se postiže pomoću šifriranja, gdje se originalni podaci pretvaraju u nečitljiv oblik, koji može dešifrirati samo ovlašteni primatelj s ispravnim ključem.

POVIJEST

Riječ  “kriptografija” potječe od grčke riječi kriptos, što znači skriveno. Prefiks “crypt-” znači “skriven” , a sufiks “-graphy” znači “pisanje”. U 20. stoljeću, s razvojem telegrafa i telefona, kriptografija je postala ključna za sigurnost u ratovima, kao što je to bio slučaj s Enigma mašinom tijekom Drugog svjetskog rata. S pojavom računala i interneta, kriptografija je postala ključna za sigurnost podataka na mreži, a danas je osnova za SSL/TLS protokole, block-chain tehnologiju, end-to-end enkripciju i druge tehnologije koje osiguravaju digitalnu komunikaciju.

CILJEVI

  1. Povjerljivost

    Osigurava da samo ovlaštene osobe mogu pristupiti podacima.

  2. Integritet

    Osigurava da podaci nisu promijenjeni tokom prijenosa.

  3. Autentifikacija

    Potvrđuje identitet pošiljatelja i primatelja.

VRSTE

1. Simetrična kriptografija (Enkripcija s jednim ključem)

Simetrična kriptografija koristi isti ključ za šifriranje i dešifriranje podataka. Obje strane (pošiljatelj i primatelj) moraju dijeliti isti ključ, koji mora ostati tajan, kako bi komunikacija ostala sigurna. Simetrična kriptografija je vrlo brza i učinkovita za šifriranje velikih količina podataka, a također zahtijeva manje računarskih resursa u odnosu na asimetričnu kriptografiju. Glavni nedostatak simetrične kriptografije je što obje strane moraju dijeliti isti ključ, a taj ključ mora biti sigurno prenesen, što stvara potencijalne sigurnosne rizike. Ako ključ postane ugrožen, cijeli sustav može biti beskoristan.

2. Asimetrična kriptografija (Enkripcija s dva ključa)

Asimetrična kriptografija koristi dva ključa: javni ključ za šifriranje podataka i privatni ključ za dešifriranje. Javni ključ je dostupan svima i koristi se za enkripciju podataka, dok privatni ključ, koji mora biti tajan, koristi se za dešifriranje podataka. Asimetrična kriptografija omogućava sigurno šifriranje podataka jer se javni ključ može slobodno dijeliti, dok privatni ključ ostaje tajan. Osim toga, omogućava stvaranje digitalnih potpisa koji jamče autentičnost i integritet podataka. Asimetrična kriptografija je sporija od simetrične, jer uključuje složenije matematičke operacije. Za šifriranje i dešifriranje podataka zahtijeva veće računarske resurse.

3. Kriptografske hash funkcije

Hash funkcije su jednosmjerne funkcije koje uzimaju ulazne podatke i generiraju fiksnu veličinu izlaznih podataka (hash vrijednost). Hash vrijednost predstavlja jedinstveni “otisak prsta” podataka, a proces ne može biti preokrenut, što znači da iz hash vrijednosti nije moguće dobiti originalne podatke. Hash funkcije su veoma učinkovite za provjeru integriteta podataka, jer svaka promjena u podacima rezultira potpuno drugačijom hash vrijednošću, što olakšava prepoznavanje neovlaštenih izmjena. Ako hash funkcija nije dovoljno sigurna, napadači mogu pokušati pronaći dvije različite poruke koje generiraju istu hash vrijednost (tzv. kolizija), što ugrožava sigurnost sustava.

PROCES

  1. Generiranje ključeva: Korisnik generira par ključeva: javni (koji može biti slobodno dijeljen) i privatni (koji mora biti tajan).

  2. Šifriranje: Pošiljatelj koristi javni ključ primatelja za šifriranje podataka. Šifrirani podaci postaju nečitljivi za svakog tko nema odgovarajući privatni ključ.

  3. Prijenos: Šifrirani podaci se šalju putem nesigurne mreže.

  4. Dešifriranje: Primatelj koristi svoj privatni ključ za dešifriranje podataka, vraćajući ih u njihov izvorni oblik.

ZAKLJUČAK

Kriptografija je ključna za sigurnost računalne komunikacije jer osigurava povjerljivost, integritet i autentičnost podataka. Koristi se u različitim industrijama kao što su financije, zdravstvo, kriptovalute i bilo gdje se štite osjetljive informacije i omogućava sigurnu razmjenu podataka. Kriptografija je temelj internet sigurnosti blokchain tehnologija, socijalnih mreža i drugih aplikacija.

LITERATURA

https://www.fortinet.com/resources/cyberglossary/what-is-cryptography

https://www.rain.com/learn/whats-cryptography-and-how-it-functions

https://www.geeksforgeeks.org/cryptography-tutorial/

https://www.techtarget.com/searchsecurity/definition/cryptography